Sokolarstvo u Hrvatskoj kao i u ostalom dijelu Europe i Azije
ima dugu tradiciju. Tragove sokolarenja nalazimo na stečcima
diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine ,a prve pisane zapise
nalazimo u Šišičevoj knjizi "Povijest Hrvata", te Račkovoj knjizi
"Documenta historiae croaticae periodum antiquam
illustrantia",kao i u Smičiklasovom u "Diplomatičkom zborniku",
gdje autori spominju sokolarstvo kao važan dio političkog i
društvenog života Hrvatske već od 9. stoljeća.
U bivšoj Jugoslaviji sokolarstvo nije bilo zakonski
regulirano, iako su nekolicina ljudi uz posebne dozvole sokolarili,
te uvezli prve sokolove,orlove i jastrebove iz inozemstva.
Nakon osamostaljenja Hrvatske na inicijativu osnivača
Saveza, u Zakonu o lovstvu iz 1994. sokolarstvo je navedeno
kao jedan od načina lova.Neposredno nakon toga osnovani
su u skladu s Zakonom sokolarski klubovi, te Hrvatski sokolarski
Savez kao krovna udruga hrvatskih sokolara.

Nažalost Zakonom o lovstvu iz 2005. godine sokolarima je u
okviru Zakona oduzeto pravo na samopostojanost u okviru
lovstva a što je neustavno jer sokolari ne ostvaruju svoja prava
u okviru istog zakona kao ostali lovci, a sama izmjena članka
koji uređuje sokolarstvo išla je u Sabor protivno provedbenih
propisa, i bez obrazloženja?! Iskreno se nadamo da je to bila
slučajnost i da će ljudi iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva
kao nositelji prijedloga Zakona uz našu pomoć ispraviti učinjeno.

Cilj je Saveza, okupljati sokolare, članove sokolarskih udruga,
pomagati im u ostvarivanju njihovih prava i obveza, te razvijati
svijest kod građana a posebno lovaca o zaštiti ptica grabljivica,
surađivati s državnim institucijama koje se bave zaštitom prirode
i lovstvom, te prenositi svoja znanja i zapažanja o pticama
grabljivicama ornitozima.
Pravni temelji na kojima će Savez graditi i braniti svoje stavove
su brojne međunarodne konvencije koje su prepoznale
sokolarstvo kao jedan, možda i najvažniji način zaštite ptica
grabljivica putem edukacija, umjetnog i prirodnog uzgoja te
reintrodukcije. Među njima svakako su najvažnije Bernska
konvencija kojoj je Hrvatska pristupila 2000. godine , Uputstvo
o divljim pticama Europe, Cites konvencija kojoj je Hrvatska
pristupila 12.6.2000. godine, a koja uređuje trgovinu strogo
zaštićenim vrstama, a što je od posebne važnosti vrstama u
privatnom vlasništvu, te posebno rezolucija 10.20. o čestom
međudržavnom kretanju životinja, prema kojoj se sokolarske
ptice mogu kretati preko državnih granica kao i druge domaće
životije ili stvari.
Posebno treba naglasiti deklaraciju iz 2006. godine kojom se
preporuča UNESCO-u da sokolarstvo proglasi kao dio
povijesne i kulturne baštine Europe.
Od hrvatskih propisa dva najvažnija pozitivna zakona su
Zakon o zaštiti prirode (2005), te Zakon o lovstvu, gdje
ćemo inzistirati na ustavnosti odredaba koje uređuju
sokolarstvo, ze izmjenu provedbenih propisa u skladu s
propisima većine sokolarskih zemalja EU.

Osnovni podaci:

Upisan u registar: 2002.g.

Predsjednik:

Marijan Žižanović

Tajnik:

Žarko Peša

Odbori:

Odbor za kontakte s ministarstvima i Lovačkim Savezom:
g. Žarko Peša
g. Petar Močibob
g. Marijan Žižanović

Odbor za veterinu:
g. Branimir Reindl

Odbor za kontakte s medijima:
g. Žarko Peša
g. Stevo Vujić

Odbor za kontakte s lovačkim društvima:
g. Damir Denona
g. Stevo Vujić
g. Maro Popović
g. Anđelko Turudić

Odbor za kontakte s inozemstvom:
g. Danimir Žižanović

Odbor za sokolarsku kinologiju:
g. Branimir Reindl
g. Vlado Fučkala